Đubrenje višegodišnjih zasada azotom

  • Za osiguranje dobre ishrane u zemljište treba uneti sva neophodna esencijalna hraniva posebno azot, fosfor, kalijum, kalcijum, magnezijum, sumpor, gvožđe, bor, cink, mangan, bakar, molibden…
  • Pre unošenja ovih elemenata, treba analizom utvrditi njihov sadržaj u zemljištu.
  • Koncentracija hranljivih elemenata u biljnim tkivima je najpouzdaniji pokazatelj snabdevenosti voćaka hranom.
  • U prvoj i drugoj godini voćke se đubre pojedinačno. Zona đubrenja oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje.

Djubrenje1

Određivanje potrebne količine azota:

  • Mnogo je lakše primeniti dodatne količine azota nego izaći na kraj sa preteranim porastom do koga dovodi suvišak ovog elementa. Preterani porast posebno nanosi štete u mladim, gusto sađenim zasadima jabuke.
  • Količinu azota treba prilagoditi uslovima u voćnjaku : koncentracija azota u listu, bujnosti i starost stabla,voćna vrsta i sorta, potencijalni prinos.
  • Na potrebu biljaka za azotom najviše utiču tip i mehaničke osobine zemljišta, sadržaj humusa, rezidba i način obrade međurednog prostora
  • Voćnjacima podignutim na plodnoj ilovači mogu biti potrebne samo polovine preporučenih količina azota, a onima na peskovitim zemljištima i do 50% više .
  • Parcele na kojima je prethodno sejana lucerka mogu imati povećani sadržaj azota i tu ga uglavnom treba uneti manje.
  • U voćnjake podignute na travnjacima i utrinama treba uneti 20-50% više azota nego u čiste i dobro obrađene.
  • Veće količine unose se i u jako zakorovljene voćnjake.
  • Jaka rezidba podstiče vegetativni porast i može smanjiti potrebe za azotom. Ovakva stabla treba đubriti malo ili ih skoro uopšte ne đubriti.
  • Ako je korišćen stajnjak ili neko drugo organsko ili mineralno đubrivo treba paziti da ukupna količina unetog azota ne prelazi preporučene.
  • Na veoma peskovitim zemljištima preporučuje se prolećno đubrenje, pošto posle jesenje primene može doci do ispiranja.
  • Dosta proizvođača azot primenjuje dva puta – prvu polovinu određene količine u martu ili aprilu, a drugu u junu, posle zametanja plodova.
  • Količina u drugoj primeni može se smanjiti ili potpuno izostaviti ako nije zametnuto puno plodova, kako bi se izbegla prevelika bujnost u drugom delu vegetacione sezone.
  • Ako je godina sušna, neophodno je prihranjivanje preko lista.
  • pH vrednost zemljišta ima malu važnost na rastvorljivost nitratnog i amonijačnog azota.

PREKOMERNO ĐUBRENJE MLADIH VOĆAKA POVEĆAVA BUJNOST, SMANJUJE FORMIRANJE CVETNIH PUPOLJAKA I USPORAVA PLODONOŠENJE, OTEŽEVA ZAŠTITU I SMANJUJE OTPORNOST NA NISKE TEMPERATURE.

 

Lazar Klještanović

PSS Ruma

Search