Šta utiče na higijenu i zdravstvenu ispravnost mleka?

Uvođenje strogih zakonskih normi o dozvoljenom broju mikroorganizama u sirovom mleku koje se otkupljuje, prerađuje i stavlja u promet, kao i primena sistema plaćanja cene mleka na osnovu njegovog mikrobiološkog kvaliteta, dovelo je do toga da se u Srbiji sve više posvećuje pažnja ovom pitanju. Prema Pravilniku o kvalitetu sirovog mleka, ono se deli u tri klase:

E klasa- dozvoljen broj somatskih ćelija do 400 000/ ml i dozvoljen broj mikroorganizama do 100 000/ ml mleka na temperaturi do 30° C

I klasa- dozvoljen broj somatskih ćelija do 400 000/ ml i dozvoljen broj mikroorganizama od 100- 400 000/ ml mleka na temperaturi do 30° C

II klasa- dozvoljen broj somatskih ćelija do 400 000/ ml i dozvoljen broj mikroorganizama ≥ 400 000/ ml mleka na temperaturi do 30° C

Povećan broj somatskih ćelija u mleku je pouzdan znak da je prisutna upala vimena- mastitis. Mastitis je bakterijska

Jesenji radovi u pčelinjaku

Period od početka septembra ( pa i zadnjih dana avgusta) je period kada pčelari započinju radove na pripremi košnica i pčelinjih društava za zimu. Od kvaliteta ovih radova zavisi u kakvoj kondiciji će pčelinje društvo dočekati početak sledeće pčelarske sezone, a samim tim i prinos meda u narednoj sezoni. Jača i zdravija pčelinja društva će proizvesti više meda u narednoj sezoni, tako da je pčelarima izuzetno bitno da društvo pripreme na adekvatan način za uzimljavanje.

U septembru u većini krajeva nestaje pčelinje paše, a dnevne temperature padaju, što je znak za pčele da se približavaju periodu mirovanja. Tada je nabitnije ukloniti sve nedostatke koje pčelar uoči na pčelinjaku. Prevashodno se to odnosi na uklanjanje medljikovca iz košnica i obezbeđivanje dovoljne količine hrane pčelama u vidu dodavanja meda, šećernog sirupa ili medne pogače. Potrebno je obratiti pažnju na moguću pojavu varoe, kao i na moguću pojavu bolesti zatvorenog legla

Kameno leglo kod pčela

Kameno leglo pčela je zoonotsko oboljenje prouzrokovano gljivicama iz roda Aspergilus flavus. Manifestuje se preko larvi u leglima, mada u ređim slučajevima i odrasle pčele mogu da obole. Larve koje su obolele od ove bolesti u početku imaju belu boju, koja kasnije prelazi u sivu ili zeleno-žutu, i postaje vrlo tvrda na dodir.

Kameno leglo pcela1

Krečno leglo 1

Odrasle pčele koje su zaražene ovom bolešću gube sposobnost letenja i najćešće napuštaju košnicu mileći po zemlji da bi sačuvale društvo. Trbuh kod zaraženih pčela postaje vrlo tvrd i cela pčela se mumificira. Period inkubacije ove bolesti traje 3-4 dana, a već nakon 5-6 dana leglo umire.

Postoji nekoliko načina zaražavanja legla ovom bolešću. Najčešće pčele sakupljačice prilikom

Zašto Aberdin angus?

Aberdin angus je Škotska rasa goveda, najčešće je crne boje, mada se ređe sreću i goveda crvene boje. Pripada šutim ( bezrožnim) rasama, izrazito visokog kvaliteta mesa koje je veoma traženo u restoranima jer je bolje mramorirano u odnosu na meso drugih rasa goveda.

Masa tela kod krava se kreće od 600-800 kg, dok utovljeni bikovi mogu dostići i 1.500 kg, mada najčešće 800-1.000 kg.

Aberdin angusRanostasna je rasa, lako se teli zbog relativno male mase teladi na porođaju ( do 35 kg), male je mlečnosti - oko 2.000 l mleka u laktaciji što je dovoljno da se othrani tele. Rasa ima tanke kosti, te je randman klanja od 65-70 % što je izuzetno dobar rezultat.

Masti koje se nalaze u mesu ove rase su bogatije omega-3 masnim kiselinama u odnosu na druge rase. Razlog ovome leži u načinu ishrane ovih goveda. Uglavnom se hrane svežom travom uz mali udeo koncentrata, što im je dovoljno za prosečan dnevni prirast od oko 1.6 kg. Troškovi ishrane po kilogramu mesa su niži u odnosu na simentalca, jer je udeo koncentrovane hrane ( koja je skuplja) u obroku ove rase značajno niži nego kod simentalca, uz dobijanje mesa višeg kvaliteta, boljeg ukusa i veće otkupne cene u odnosu na meso simentalca.

Ova rasa je izuzetno pogodna za gajenje u brdsko-planinskim područjima, u ekstenzivnijim uslovima gajenja postiže bolje tovne rezultate u odnosu na simentalca koji je dominantan kod nas. Otporna je i na visoke i na niske temperature vazduha, što je dodatni plus jer se lako aklimatizuje. Životni vek joj je relativno dug ( 15-20 godina).  Jedna krava već nakon druge godine života oteli jedno tele godišnje zahvaljujući tome što se izuzetno brzo nakon teljenja ( oko mesec dana) , krava ove rase priprema za novi reproduktivni ciklus.

Bikovi ove rase dobro prenose tovne osobine na potomstvo u F1 generaciji prilikom ukrštanja sa mlečnim rasama, pri čemu su teljenja prilično laka zbog relativno male težine teleta prilikom partusa. Ovako dobijeni melezi su ranostasniji, boljih tovnih osobina i kvaliteta mesa. Preporuka je da se bikovi ove rase koriste u sistemu krava-tele, jer ćemo dobiti kvalitetno potomstvo, koje je ranostasno i ranije postižu masu za klanje, i samim tim su i manji troškovi gajenja i držanja ovih teladi za tov. Zbog pretežnog gajenja na pašnjacima, ova rasa je zahvalna za gajenje i u smislu manjeg utroška radne snage u odnosu na simentalca.Aberdin angus tele

Mana skoro da i nema. Kao mana se smatra to što nemaju dovoljno snažne noge u odnosu na težinu tela, što se retko javlja, i to samo u slučajevima starijih, pretovljenih grla. Obzirom da se ova rasa koristi za tov i ide na klanje pri telesnim težinama u rasponu od 650-800 kg ova mana retko dolazi do izražaja. Takođe kao manom se može smatrati i povećano stvaranje loja kod nešto starijih grla, tako da je ova rasa pogodnija za takozvani bejbi bif sistem tova gde se ostvaruju vrhunski rezultati.

Po svim svojim karakteristikama ( ranostasnost, dobre tovne osobine, visok kvalitet mesa, manji troškovi hrane po kg dobijenog mesa, dobri rezultati u sistemu krava- tele) ovo je vrlo zanimljiva rasa, pogotovo za proizvođače u brdsko-planinskim predelima naše zemlje, kojima je, ekonomski gledano, ova rasa isplatljivija u odnosu na simentalca u ekstenzivnim i poluintenzivnim sistemima gajenja koji preovlađuju u ovim reonima.Ova rasa spada u umatičene tovne rase čiju nabavku subvencioniše država, što je još jedan razlog da se proizvođači odluče za nabavku kvalitetnih grla ove rase.

Mirko Bilić

PSS Ruma

Search